Predavanje je bilo podijeljeno na 5 ključnih pitanja. Za početak bilo je važno objasniti što su znanosti o Zemlji te kako su ljudi tijekom stoljeća zamišljali naš planet. Mnoge su teorije danas dijelom pop kulture, poput knjige Put u središte Zemlje​ Julesa Verna, koja je za mnoge današnje znanstvenike bila ulaz u svijet Zemljine unutrašnjosti.

U nastavku smo čuli o profesorovu zanimljivome putu od Vinkovaca do Australije, o Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu za vrijeme rata te doktoriranju na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju. Usporedio je hrvatsko, američko i australsko školstvo,  te možemo zaključiti kako mu je „priprema“ u Zagrebu znatno olakšala prekomorsko usavršavanje, gdje se onda mogao više usredotočiti na vlastite projekte i istraživanje onoga što voli. Saznali smo o putu prema otkriću Zemljine unutrašnjosti počevši s Andrijom Mohorovičićem, Benom Gutenbergom i Inge Lehman do Tkalčića i njegovih istraživanja danas. Posebno su zanimljive lokacije koje je prošao istražujući, od australskih pustinjskih prostranstava preko nepreglednih oceana i ledene Antarktike. Ukratko smo čuli o njegovoj novoj knjizi Potresi – divovi koji se ponekad bude, kojoj je cilj bio zainteresirati čitatelja za temu o kojoj govori te na jednostavan i zabavan način objasniti potrese i popratne pojave.

Učenici su naposljetku imali priliku postaviti pitanja, pa smo tako saznali ponešto o marsotresima, uobičajenom profesorovu danu te njegovoj najvećoj motivaciji i o tome tko mu je najveća podrška. Smatram da je ipak najbitnija poruka bila kako sve što radimo trebamo raditi za sebe i iz srca.

Andrej Fišić, 2. d