Cilj ovog dugogodišnjeg projekta je proširiti interes i znanja gimnazijalaca na području umjetnosti i muzejskih djelatnosti te upoznavanje s kulturnom baštinom.
Autorica je ovogodišnji devetnaesti po redu cjelodnevni muzejsko-edukativni projekt, zbog obnove zgrade Muzeja palače Vranyczany – Dobrinović, osmislila u suradnji s još jednom važnom kulturno-umjetničkom institucijom – Galerijom Klovićevi dvori.
Okupljeni učenici iz deset škola i različitih hrvatskih gradova s profesorima – mentorima predstavili su svoje zadane i istražene teme iz moderne umjetnosti jedni drugima.
Radne skupine činili su 3 – 4 učenika i jedan profesor. Učenici svake škole izložili su svoju temu kroz pripremljene vizualne materijale i brošure, kao i kroz posebno osmišljene kreativne radionice. Upravo na takav način produbili su i osjetili čari proučavanja, izražavanja i konačnog stvaranja likovnim i umjetničkim sredstvima.
Ove godine u fokusu je bio veliki hrvatski kipar Ivan Meštrović, čiji su lik i djela učenici istražili kroz različite povijesno umjetničke aspekte. Upravo u Galeriji Klovićevi dvori od studenog 2023. do ožujka 2024. priređena je velika retrospektivna izložba skulptura našeg umjetničkog velikana svjetskoga glasa Ivana Meštrovića. Stoga ne iznenađuje da upravo ovaj projekt stavlja u fokus istraživanje njegova lika i nadasve bogatog stvaralačkog opusa.
Nakon višetjednog pripremanja i istraživanja našu školu predstavile su učenice likovne grupe MAR, Lana Vidaković ( 4. e), Dora Petričević (4. f), Ana Srpak (3. a) i Tina Rosandić (2. c).
Djevojke su na zanimljiv način prezentirale javnosti manje poznat i vrlo jedinstven odnos Ivana i Ruže Meštrović, njegove prve supruge, također umjetnice koja je imala veliku ulogu u Meštrovićevom privatnom i profesionalnom životu.
U kreativnoj radionici pod vodstvom naših učenica u fokusu je bio Ružin portret, koji je Ivan Meštrović izradio 1915. u Londonu. Preko trideset gimnazijalaca okupilo se oko njezinog kipa i nakon upoznavanja specifičnih obilježja likovnog originala izradili su vlastitu interpretaciju njezinog lika u izabranim crtačkim tehnikama. Bilo je to je jedinstveno iskustvo stvaranja potaknuto neposrednim vizualnim doživljajem u muzejsko galerijskom okruženju.
Tijekom ovakvog oblika vizualnog, likovno-kritičkog promišljanja i kreativnog izražavanja, učenici su unaprijedili vlastite istraživačke sposobnosti, znanja i iskustva, te uz nezaobilaznu pomoć mentora i stručnjaka, unutar muzejske institucije sveobuhvatnije upoznali ukupnu važnost muzejsko galerijskih prostora i njihovih djelatnosti. Bila je to iznimna prilika za sagledavanja opusa, lika i djela Ivana Meštrovića kroz retrospektivni prikaz njegova stvaralaštva te upoznavanje njegovog značaja u kulturnom, povijesnom i umjetničkom kontekstu.
Mihaela Gelemanović Pracaić, prof.
